kulen.net

 

 
 
 

-

 
 
 Datum: 18. studenog 2017.  Online : 253

  PRIJAVI SE: (ILI REGISTIRAJ!)   KORISNIK: LOZINKA: UPAMTI ME     

 
WWW.KULEN.NET
 

OBJAVLJENO  7.3.2010. 

Lijepa Tajkunska

Broj komentara:11  Broj pregleda:2216

Tonemo i ne nazire se kraj tome …

Nema popuštanja prosvjednicima
Nakon neuspjelih pregovora sa seljacima u Đakovu, ministar poljoprivrede Petar Čobanković na konferenciji za novinare rekao je da Vlada neće popustiti.
– Pristao sam na prijedlog poljoprivrednika da im umjesto obećanih 500 kuna po hektaru kroz repromaterijal, što bi iznosilo 22 posto od ukupnog iznosa, isplatimo 600 kuna. Više im ne mogu obećati i iznad toga Vlada više ne može ići. Nećemo podleći pritiscima, jer bi to moglo dovesti do urušavanja proračuna, što bi značilo bankrot Hrvatske, a tada ne bismo mogli isplatiti plaće, mirovine, ali i te poticaje – rekao je ministar Čobanković.
– Mogu naši razgovori, a tako i prosvjed, trajati i mjesec dana, no mi ni tada nećemo moći dati više od ponuđenog. Najlakše bi bilo obećati brda i doline, pa onda za nekoliko mjeseci to ne ispuniti. Pozivam prosvjednike da se vrate kućama i iskoriste lijepo vrijeme za svoj posao – dodao je Čobanković te opovrgnuo glasine da je povećana cijena mineralnih gnojiva za 15 posto. Tvrdi da je cijena u prosjeku pet posto niža nego lani. Ministar Čobanković na kraju je izjavio da je razočaran što s njim nije kontaktirao nitko iz Ureda predsjednika prije sastanka s poljoprivrednicima.

Seljaci ne odustaju od prosvjeda
Prosvjednike nije zadovoljila Čobankovićeva izjava te su dali do znanja da neće odustati od zahtjeva. Istaknuli su da će prvo blokirati granične prijelaze, ali i najavili mogući pohod na Zagreb. Seljaci traže isplatu punih poticaja za 2009., i to 60 posto u novcu, a ostalih 40 posto u repromaterijalu. Zbog prosvjeda je danas morala intervenirati i policija jer su seljaci počeli blokirati vinkovačku obilaznicu, no pokušaj blokade na kraju je ipak obustavljen. Slavonskim seljacima pridružili su se i oni sa sinjskoga područja koji su s 11 traktora blokirali prometni trak ceste Split - Sinj na predjelu Kukuzovac.

Za Žužula se ima
Miomir Žužul, bivši ministar, savjetnik Podravke i aktualni predsjednik NO-a Croatia Airlinesa, iz nekog razloga na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj ostavlja odličan dojam. Žužul je za pokretanje privatnog sveučilišta u dubrovačkom dominikanskom samostanu dobio kredit od komercijalne banke od 2,5 milijuna kuna, ali prostorije nije uredio. Sada je tražio i dobio, piše Jutarnji, novi kredit od još milijun kuna od državnog HBOR-a. I tko onda kaže da u Hrvatskoj nema novca? Ali poželjno je zvati se Žužul.

Kerum sam sebi dodijelio 160 kvadrata na rivi
Željko Kerum našao je dobru ispriku za parkiranje ferrarija na splitskoj rivi. Svojoj stranci (HGS) kao gradonačelnik dodijelio je prostorije od 160 četvornih metara – na samoj rivi.

Unuk Šime Krasić lažirao izbor Miss Hrvatske
Luka Ivančić, unuk državne revizorice Šime Krasić koji se proslavio kupnjom Pamučne industrije za 16,8 milijuna kuna, prirodno je talentiran za biznis. Prije no što se bacio na tekstilnu industriju jedini mu je posao bio organiziranje županijskog izbora Miss Hrvatske u Karlovcu, za što mu je samo Karlovačka županija uplatila 35 tisuća kuna. Dvoranu je dobio na besplatno korištenje od Grada, a da dodatno smanji troškove, lukavi je Luka posudio manekenke iz zagrebačke agencije Weltrusky, kojima je nastup predstavio kao “besplatnu promociju”. Da izbor ne izgubi svaki smisao, pobijedila je jedina djevojka iz Karlovca.

'Hrvatski seljaci su lijeni i ne žele raditi'

APSURDI u poljoprivredi

STIPAN BILIĆ, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u, analizira stanje u hrvatskoj poljoprivredi

STIPAN BILIĆ sebe je prozvao 'jedinim plaćenim lobistom za poljoprivredu u Hrvatskoj'“Seljaci su u nas zadnji komunisti”, “političari seljacima dijele poticaje kao dječje darove” ili “država je jedna velika zadruga koja poseljačuje cijeli sustav” samo su neke od nedavnih najzvučnijih izjava Stipana Bilića, direktora Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Bilić je za sebe još prije nekoliko godina iskreno priznao da je “jedini plaćeni lobist za poljoprivredu u Hrvatskoj”, čime je unaprijed svojim neistomišljenicima oduzeo iracionalni argument kojim bi ga netko pokušao kompromitirati. Tako on već godinama u javnim istupima bez dlake na jeziku analizira hrvatsku poljoprivredu, neopterećen potrebom da se dodvorava hrvatskim seljacima, ali i vladajućim političarima, navodeći da svatko, pa i predstavnici prehrambene industrije, trebali imati pravo da u javnosti artikuliraju svoje stavove.
To se, ističe Bilić, pogotovo odnosi na aktualnu problematiku hrvatskih seljaka poljoprivrede, u kojoj s jedne strane dominiraju emotivno nabijeni seljački zahtjevi, dok se druge strane političari najčešće brinu da ne izgube naklonost birača. Iako prošlotjedna seljačka blokada graničnih prijelaza u istočnoj Hrvatskoj nije uspjela, Bilić upozorava da Hrvatska i dalje nema jasnu poljoprivrednu politiku, a svoje viđenje seljačkih prosvjeda obrazložio je u intervjuu za Nacional.

NACIONAL: Kako komentirate prošlotjedni neuspjeh seljačkih prosvjeda? Premda seljaci ističu da ih je u blokadama omela policijska zabrana, ipak se čini da ostatak hrvatske javnosti nije pokazao veće razumijevanje za njihove zahtjeve.
- Seljaci nisu imali razloga prosvjedovati i zato, uostalom, prosvjedi nisu uspjeli. Većina hrvatskih građana očito je zaključila da seljaci imaju nejasne i kontradiktorne zahtjeve, te da su samozvani seljački vođe emotivni politikanti. U prošlosti, a to se nastavilo sve do danas, svaki pokušaj da se seljačke udruge profesionaliziraju uvijek su propali, tako da su one samo poluga za politikanstvo. I svaki put kad oni nešto zahtijevaju to je povezano s jakim emotivnim nabojem na što oni i računaju. Svi mi iz nekog koljena potječemo sa sela, pa imamo sentiment prema baki, psu, mački, pijetlu na selu, i onda kad netko počne pozivati na seljačke prosvjede, svatko iracionalno počne razmišljati o teškom životu na selu. Ali to sve nisu argumenti da se raspravlja o poljoprivrednoj politici. Uostalom, nemate ni jasne sugovornike, nikoga s kim biste primjerice mogli usporediti cijene poljoprivrednih proizvoda u Europi i u Hrvatskoj. Primjerice, u Hrvatskoj postoji čak 670 seljačkih udruga, dobar dio njih je samo produžena ruka nekih političkih stranaka. Isto tako, kad su tako razjedinjeni, jasno je da ne mogu imati jedinstvene stavove i zahtjeve, što sve slabi njihovo pregovaranje. U institucijama Europske unije još su prije nekoliko godina shvatili taj problem, pa su nas u Bruxellesu tražili da osnujemo jednu zajedničku udrugu hrvatskih seljaka koja bi ih predstavljala u Europi. Taj je pokušaj neslavno propao jer se s jedne strane okupio određeni broj udruga koje su htjele zajednički nastupati, a desetak “galamdžija” je to odbacilo i zahtijevalo da ih primi ministar Čobanković. Pogodite s kim je ministar na kraju sjeo i razgovarao.

NACIONAL: Dobro, u posljednjim prosvjedima jasno su tražili višu otkupnu cijenu pšenice i prijetili blokadom državnih granica.
- Ja ne razumijem protiv čega se oni bune. Jer ako žele cijenu od 1,25 kuna, oni to već sad imaju. Ako seljaci prodaju pšenicu po 80 lipa, dobiju još državnog poticaja 3250 kuna po hektaru zasijane pšenice. Ako seljak proizvede pet tona, ima 45 lipa iz poticaja. Dakle, hrvatski seljaci već sad imaju ukupnu cijenu od 1,25 kuna. Zato i nije jasno što i koliko oni zapravo žele. Jedan od problema poljoprivredne politike stvorio se i kad je Božidar Pankretić bio ministar i uveo poticaje. Tada se stvorio pogrešan dojam da su poticaji pravo seljaka da dobiju neki novac. Poticaj je dohodak seljaka, da zadrži proizvodnju uz niže tržišne cijene. Tako to funkcionira u cijeloj Europi. U nas političari poticaje tumače kao nekakav svoj dar seljacima, pa ispada da su poticaji način korupcije seljaka. U Europi je na burzi tona pšenice od 105 do 108 eura. Naravno, seljak dobiva manje, od 80 do 90 eura. Poticaj je ove godine 250 eura po hektaru. Kad se zbroji cijena pšenice i poticaji u Europi, ispada da europski seljak dobiva manje nego hrvatski. Ako naš ide u prosvjede, a dobiva više nego europski seljak koji je najpoticajniji na svijetu, nema se zašto buniti. Takvi prosvjedi nemaju smisla. Kao drugo, prosvjedi na granicama imaju još manje smisla.

Najbolje su prošli uvoznci i bankari. U sprezi sa državom prodali su seljacima traktore po 40% višoj cijeni, država je "jamčila" poticajima za traktore koji vrijede milijun kuna. Traktori obrađuju često manje od 10% optimalne količine zemljišta ...

Pa mi u Bosnu izvozimo pšenicu, koje onda ima logike blokirati te granice? Da je netko išao blokirati riječku luku, preko koje se pšenica uvozi u Hrvatsku, to bi još i imalo kakvog-takvog smisla. Ovako je sve bilo besmisleno. Uostalom, kako je moguće da se seljaci zalažu da kruh bude jeftiniji, a istovremeno traže veću otkupnu cijenu pšenice?

NACIONAL: Osim što u državnom proračunu očito nema dodatnog novca za seljačke zahtjeve, vi smatrate da je viša cijena pšenice zapravo štetna za poljoprivredu i seljake?
- Da, veća cijena pšenice je kontraproduktivna za seljake. Ako su žitarice skupe, onda se tov stoke ne isplati. U poljoprivredi postoje pariteti, pa je cijena kukuruza obično 90 posto cijene pšenice. Ako je pšenica 1,25 kuna, onda je kukuruz 1,10 kuna. Recimo da vam treba 10 kilograma kukuruza za kilogram prirasta svinja, dobijete svinju koja stoji 10 ili 11 kuna žive vage. A danas u Europi kupite svinju bez glave, želuca i bez dlaka za devet kuna. Onda vam se ne isplati da tovite svinje. Nama se i dogodio taj apsurd jer se išlo davati visoke cijene za primarne proizvode kroz poticaje, pa se seljacima ne isplati toviti stoku te moramo uvoziti prerađene mliječne proizvode i meso, pogotovo kulture koje zahtijevaju puno rada poput voća i povrća. Recimo, lani je uvezeno voća i povrća za 450 milijuna kuna. I nitko ne postavlja pitanje o tome. Veća je vrijednost tog uvoza nego što je zajedno vrijedila žetva pšenice i kukuruza. Ali za proizvodnju žitarica je najmanji rad: svi već barataju podatkom da treba 16 do 18 sati rada godišnje za obradu hektara žitarica, dok na hektaru povrtnjaka imate možda i tri tisuće sati rada godišnje. Naravno da će svatko odabrati rad koji traži manji angažman, pogotovo ako vam još i politika podilazi na razna načine.

NACIONAL: Recimo da hrvatski seljaci imaju pravo biti nezadovoljni, jer i europski seljaci su prije mjesec dana blokirali centar Bruxellesa.
- Evo konkretnih brojki: kod nas su poticaji 300 eura, a u Europi 260. Ovog ljeta su europski seljaci išli protestirati u Bruxelles. A ondje ih nitko nije htio primiti. Oni su došli u Bruxelles, održali su prosvjed, a iz Direkcije za poljoprivredu ih nitko nije htio primiti. Valjda je jasno da oni nikad više neće doći prosvjedovati u sjedište Europske unije. A kod nas, kad se neke seljačke udruge pobune, ministar otrči u prvi vatrogasni dom, pa onda s njima sjedi i nadvikuje se, a oni imaju osjećaj da mogu vršiti pritiske. Onda nitko ne vodi poljoprivrednu politiku, nego slušamo seljačke vođe. Kod nas poduzeća raspolažu s 12 posto poljoprivrednog zemljišta. Na njemu proizvode 52 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. Kad se zbroji vrijednost svih proizvoda, mi od poduzeća kupujemo 63 posto, a od seljaka 37 posto. Seljaci na 87 posto površine proizvode 48 posto ukupne proizvodnje, od čega je 37 posto poljoprivrednih proizvoda. Dakle, oni su manja skupina proizvođača. Nikad niste čuli da je netko vodio poljoprivrednu politiku da potiče poduzeća koja proizvode više. Mi imamo nedovoljnu proizvodnju, ali ne potičemo one koji proizvode više. Tako su pretprošle godine od 2 milijarde i 500 milijuna kuna poticaja svih vrsta poduzeća dobila 608 milijuna, a seljaci milijardu i osam stotina milijuna. Ovi koji su isporučili 63 posto proizvoda dobili su samo 20 posto poticaja, a oni koju su isporučili 30 posto dobili su 80 posto poticaja. Tako dolazimo do apsolutnog gubitka, jer seljak na jednu kunu prodane robe dobiva još kunu poticaja. Zamislite da direktor Podravke u Zagreb dovede svoje radnike i da oni od države traže da kupi cjelokupnu proizvodnju Vegete po cijeni koju oni traže. Što mislite kako bi političari i javnost reagirali na to? Ali kad nešto slično izvedu seljaci, onda se svi uzbune. A koja je razlika između Vegete i pšenice?

NACIONAL: Koje je onda rješenje za hrvatsku poljoprivredu?
- Poljoprivreda se mora mijenjati, moraju se koristiti suvremene tehnologije, većina traktora koje seljaci imaju su preveliki, korisni su samo na velikim površinama. U Švicarskoj na milijun hektara poljoprivrednog zemljišta proizvode za 8,5 milijardi eura. A mi za milijardu. Oni imaju zemljište koje je gore nego naše, planine, kotline. Mi nemamo školovanu radnu snagu, samo 16.000 ljudi u hrvatskoj poljoprivredi ima nekakvu srednju školu, višu ili visoku školu. Nema smisla na slavonskim oranicama saditi lozu, kao što nema smisla pšenicu sijati u Istri ili Ravnim kotarima. U poljoprivredu treba ulagati, treba je reorganizirati, ali taj razvoj bi trebale financirati banke, a ne država jer država ne stimulira povećanje proizvodnje i okrupnjavanje poljoprivrede, nego jednostavno iz političkih razloga umiruje jednu socijalnu skupinu.

NACIONAL: Tko bi seljacima trebao davati savjete i smjernice? Primjerice, prije nekoliko dana u medijima je istupio jedan seljak koji je kazao da je umjesto pšenice na svojoj zemlji zasadio lubenice. Tvrdi da je tako upeterostručio svoju zaradu. Zašto hrvatski seljaci ne sade manje pšenice, a više lubenica?
- Za voće i povrće treba mnogo više posla. Prosječni seljak u Europi ima vrijednost godišnje prodaje oko 150.000 eura. Naš seljak nema veću od 20.000 eura. Neobrazovan je, ne koristi najnovije tehnologije i znanstvena dostignuća. U Europi su još davno zaključili, da bi prosječni farmer bio konkurentan, prosječna veličina farme treba biti 80 hektara. Američki farmer ima prosječno imanje od 208 hektara. U Hrvatskoj se u ratarstvu radi od 16 do 18 sati godišnje po hektaru, a farmer u Europi radi 68 sati tjedno i 45 sati tjedno mu žena pomaže. To su njemačke statistike. A kod nas se cijela poljoprivredna politika svodi na to da se vlast ne zamjera seljacima. U Europi postoji jedinstvena poljoprivredna politika.

NACIONAL: Iako blokade nisu uspjele, seljaci posljednih dana tvrde da nisu odustali od svojih zahtjeva. Što će se sada događati?
- Neće biti ništa. Seljaci će ići k premijerki, koja im se još prije nekoliko mjeseci zaletjela s obećanjima. Onda će im ona objasniti da je država u krizi, a oni će biti presretni jer su došli na Markov trg i zagazili u one skupe tepihe. Imat će veliki osjećaj važnosti, a na kraju od svega neće biti ništa.

Bilić: 'Veća cijena pšenice je kontraproduktivna'
Svake godine, u vrijeme kad država određuje cijenu pšenice i iznos državnih subvencija, seljačke udruge počnu najavljivati prosvjede. Ipak, Stjepan Bilić smatra da je tražiti veću cijenu pšenice kontraproduktivno za seljake, jer, ako su žitarice skupe, tada se tov stoke ne isplati. 'Mi imamo apsurdnu situaciju jer se išlo davati visoke cijene za primarne proizvode kroz poticaje te se seljacima ne isplati toviti stoku, pa moramo uvoziti prerađene mliječne proizvode i mlijeko, pogotovo kulture koje zahtijevaju puno rada, poput voća i povrća."

'Seljaci žive bolje od učitelja'

NACIONAL: Posljednjih se dana čuje tvrdnja da su poticaji seljacima zapravo samo jedan oblik socijalne pomoći.

- U Hrvatskoj ne postoji socijalna politika koja bi se bavila rješavanjem tog problema, pa se onda kroz te poticaje vodi nerazumna socijalna politika. Nekidan sam gostovao na televiziji, gdje je bio i jedan seljak koji ima 16 hektara zemlje. On od države dobiva 2250 kuna po hektaru, dakle dobiva 35.000 kuna poticaja za zemlju, a ima još za kravu, tele i mlijeko, pa na veličinu imanja godišnje dobije 55 do 60 tisuća kuna poticaja. To je otprilike pet tisuća kuna mjesečno. A seljaka postojeći poticaji ne motiviraju da poveća proizvodnju, jer s pet tisuća kuna mjesečno živi bolje od prosječnog hrvatskog učitelja koji ima manju plaću.

Ispis članka Tonemo i ne nazire se kraj tome …

Pošalji članak Tonemo i ne nazire se kraj tome …  prijatelju

 Ocijeni članak  Odličan

Prosječna ocjena x

komentari

 

Upiši komentar za vijest "Tonemo i ne nazire se kraj tome … "

 
IME:
Znakova

RADNIK - 14.3.2010. 12:47:13 - Evo u emisiji Plodovi zemlje jedna seljačina priča kako su imali donatora izvana. Donatoru je u interesu da priglupi seljaci naprave sranja i bace drzavu na konji. Urednik je tog Dukića nazvao gospodin Dukić ali radi se o seljačini i konjini prve klase. seljaci ajmo malo raditi a ne srati, treba poslati muriju neka vas ispička pa ili vi ili mi


Odgovorno tvrdim! - 13.3.2010. 20:23:59 - Kao što reče Gospodin, ne može se obrađivati 10 jutara i misliti da se može super živjeti. Prosječna veličina posjeda u HRje svega 2,9 ha po domaćinstvu. Usporedbe radi, prosječna veličina poljoprivrednog posjeda u Austriji je 27 ha, Njemačkoj 67 ha, a u Engleskoj čak 70 ha. To znači da prosječan doktor seljak u navednim zemljama radi 10-20 puta VIŠE nego prosječan doktor seljak u HR!!!A nisu loši traktori kojima HR doktori seljaci izađoše na prosvjede!? Odakle pare???Plaćam ih i ja, kao i svaki zaposleni u ovoj državi! Nadalje, kao što reče M-84, gdje su poticaji za moje proizvode???


seljak - 12.3.2010. 19:23:09 - Vratite nam KOMUNIste,oni su bar znali sta rade,ovi znaju samo za sebe .


- 10.3.2010. 11:27:42 -


xy - 8.3.2010. 14:36:00 - Tome nema kraja,jadni su samo oni koji su pod kreditima i moraju otplacivat.A sta je sa zupanjskom mlijekarom? neisplacuju po 4-5 mjeseci.iako proizvodi se svakodnevno prodaju,i novac se okrece.O tome nitko nezna nista,i nitko nije kriv.e danam je SFRJ samo nazad,,,,,,,,,,,,,


Gospodin - 8.3.2010. 7:50:21 - Žalosno tko je sve u prosvjedima, ja sam vidio par leventi koje u životu nisu mdrnuli onom stvari. NE MOŽE SE OBRAĐIVATI 10 JUTARA !


Seljak - 7.3.2010. 19:54:31 - Treba ukinut miliciju, placamo ju da nas mlate, to mogu i sam


M - 7.3.2010. 17:59:24 - Bilo bi fora da seljacima daju podrski svi ljudi i da dodu sa automobilima na ceste i pomognu im radit haos ;)


Ju - 7.3.2010. 14:21:05 - biti će jebeno


M-84 - 7.3.2010. 12:45:46 - Treba im ukinuti poticaje, da li ja dobijem kakve poticaje za svoj proizvod? Gdje tu ima logike?Okupili se radnici sa 2 jutra kukuruza i prosvjeduju.


Gost - 7.3.2010. 10:50:17 - Što bi naš dragi premijer rekao- u banani smo!


Naslovna

Vezano uz temu:

Zadnje teme

• Nafta, plin, ugljen, milijarde, bilijuni (dolara)

• Debelo zaradili na obnovi !

• Maloljetnička Sodoma i Gomora u Županji

• SDP rasprodaje državu

• Marko Azapović – nerazjašnjen slučaj

• Cerna – uspješna priča iz Slavonije

• O megalopovu Sanaderu

• Zagužvalo u Avganistanu

• Županja – Divlji učenici izudarali profesora

• Održan tradicionalni festival tamburaških pjesama

Zadnje komentirano

1. ...
Poslao: 17.11.2017. 2:01:40

2. ...
Poslao: 17.11.2017. 1:24:16

3. ...
Poslao: 15.11.2017. 9:44:55

4. ...
Poslao: 15.11.2017. 9:32:48

5. ...
Poslao: 7.11.2017. 8:58:04

6. Očaj...
Poslao: 21.9.2017. 8:58:43

7. Dobro napisano da se vidi uzrok svih pizdarija...
Poslao:Duga 20.8.2017. 9:12:57

8. Zanimljiv članak sa puno informacija....
Poslao:Z ki 28.7.2017. 16:24:37

9. danas na ovoj $eemii "brkovi" vrte debelu lovu... Iva je mogao biti car pare i magle.... :(...
Poslao:Haralampije 23.5.2017. 18:32:50

10. ovo je sve nazalost istina, hvala majkama koje su imale hraborosti da se oglase, samo steta je sto i...
Poslao:Spas 14.5.2017. 22:15:16

11. Srecko Knezevic je onaj poznati Hoollywoodski glumac sto glumi u domacim pjenama...
Poslao:grozni 24.2.2017. 13:20:56

12. ma daj koliko vi imate nezaposlenih ? samo one koji ne žele raditi...
Poslao: 28.4.2016. 20:16:42

13. Iako Cerna radi već 15 godina kanalizaciju, Gradište ju izgradilo za 6mj. ali bolje je raditi 15 god...
Poslao:KIKS 26.2.2016. 21:59:33

14. On je najveci lopov...
Poslao: 13.2.2016. 19:13:36

15. Jednom smrkne, drugom svane...
Poslao:Naša posla 29.12.2015. 12:48:59

16. Takoje...
Poslao:Gagarin 20.11.2015. 11:42:21

17. Što je čudno? Braća Žužul bi još više naplatila dobro smo i prošli....
Poslao:g 12.9.2015. 19:23:44

18. Pola čista zarada nakon oporezivanja i plaćenih radnika. 10-20% ide igračima iz ministarstva....
Poslao:privatnik 10.9.2015. 20:30:38

19. Lopovska smo država i amen....
Poslao:Rojs 10.9.2015. 20:16:18

20. Tito je bio jedan od najvećih državnika Europe. Želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u ...
Poslao:Broz ispravan skroz 8.6.2015. 8:38:15

Najčitanije

• Maloljetnička Sodoma i Gomora u Županji

• Što li radi Mirko Švigir u NO Sladorane ?

• Vukovarčanka nova miss hrvatske !

• Umjetinička duša Iva Leutar

• Prljave rabote oko Sladorane pri kraju

Najkomentiranije

• Kako je gradonačelnik kupio mesnu industriju ?

• Hu is hu u Županji

• Vukovarčanka nova miss hrvatske !

• Što li radi Mirko Švigir u NO Sladorane ?

• Ima se para, ima se sčim !

Aktivne teme na forumu

1. Salamander...

2. Zatišje...

3. U kanalu pronađen mrtav muškarac, sumnja se na ubo...

4. HDZ POZEGA...

5. krizni porez??????...

6. Švabija...

7. Pomoć webmasteru...

8. Test...

9. Korupcija u Osijeku...

10. Pravi i pravda...

11. ajmo ih rušit marer im J......

12. Konj izgrizao Babogreca...

13. sretan Uskrs...

14. sto mislis o DC-u Zupanja...

15. Vaša priča...

Reklama:
Nemate podršku za flash!

© 2007 - WWW.KULEN.NET

 

.